Sat |
Od... do... | Odmor |
PRIJE PODNE | ||
1. | 08.00 - 08.45 | 5 |
2. | 08.50 - 09.35 | 10 |
3. | 09.45 - 10.30 | 15 |
4. | 10.45 - 11.30 | 5 |
5. | 11.35 - 12.20 | 5 |
6. | 12.25 - 13.10 | |
POSLIJE PODNE | ||
1. | 13.30 - 14.15 | 10 |
2. | 14.25 - 15.10 | 15 |
3. | 15.25 - 16.10 | 5 |
4. | 16.15 - 17.00 | 5 |
5. | 17.05 - 17.50 | 5 |
6. | 17.55 - 18.40 |
Roditelj, saveznik, pomagač, vođa i prijatelj
Suradnja roditelja i škole
|
Koliko god vremena učitelji provodili s djecom u školi i što god radili da ih odgoje u duhu tolerancije, multikulturalnosti i cjeloživotnog učenja, presudnu ulogu u razvijanju dječjih vrijednosti ipak ima njihova obitelj - roditelji, skrbnici, bake i djedovi, oni s kojima su odrasli. |
Ukorak s našom djecom |
Mi, roditelji i učitelji, u duhu promjena koje se školstvu iz dana u dan događaju i u želji da zajednički usmjeravamo mlade ljude k pronalaženju pravih životnih vrijednosti tebamo biti partneri i primjerom pokazati što je to timski rad i što nam on dobroga donosi. Od iznimne važnosti za opstanak odgojno-obrazovnog partnerstva jesu redoviti susreti odgajatelja i obrazovatelja. Četiri puta godišnje na roditeljskim sastancima, i prema potrebi na redovitim informacijama, minimum je koji zadovoljava. |
Roditeljski sastanci
|
uistinu su dobra prilika da čujete koji koristan savjet, ali i porazgovarate s ljudima s kojima sigurno imate nešto zajedničko s obzirom na to da odgajate djecu iste dobi i vrlo sličnih interesa. Na roditeljskim sastancima možemo dogovarati zajedničke projekte, razmjenjivati važne informacije koje se tiču cijelog razreda, obrazovati se, upoznavati i surađivati. Ne biste trebali izbjegavati sastanke misleći kako su oni gubljenje vremena i kako na njima ništa novoga nećete naučiti. Neki roditelji toliko nisu voljeli školu u doba kada su i sami bili školarci da ju i danas obilaze u širokom luku. Drugi se ne slažu s ostalim roditeljima, te zbog toga ne dolaze na sastanke. Zvučat ću grubo, ali ne mogu prešutjeti da su to previše sebični razlozi za izbjegavanje jedne od rijetkih prilika koja vam se pruža da se obrazujete i usavršavate za najljepši, ali i najteži poziv u životu - roditeljstvo. |
Individualni sastanci
|
- prigoda su da redovito nadzirete napredovanje svoga potomka, jer, vjerovali ili ne, njima je do toga jako stalo. Prolaze li s odličnim ili manje odličnim uspjehom, vole znati koliko se brinete i da vas zanima kakvi su u školi. Za dobru suradnju s nama razrednicima pokušajte kad god je to moguće poštovati naše radno vrijeme i dolaziti na informacije u ono vrijeme koje smo za to odredili. Želite li doći u školu, a vrijeme određeno za informacije vam nikako ne odgovara, najavite se i dogovorite neko drugo vrijeme koje će razrednik posvetiti samo vama. |
Partneri i prijatelji
|
Budimo partneri i prijatelji koji zajednički vode djecu na izlete i ekskurzije. Skrbimo o izgledu i opremljenosti škole u kojoj pola dana proboravi vaše dijete. Sudjelujmo timski u organizaciji proslava, humanitarnih akcija, zabava, maskenbala. Cijenimo i podupirimo jedni druge. Omalovažavamo li mi školu kao instituciju i pokazujemo li otvoreno negodovanje prema suradnji s učiteljima, isto će činiti i naša djeca. |
autor: Ivana Marinić, prof. |
RAZNI MATERIJAL - stisni sliku i aktiviraj dokument
Kako uspješnije učiti |
Škola za roditelje |
Sigurnost djece na internetu |
---|---|---|
Želim zdravo rasti |
Mediji kao sredstvo odgoja i sredstvo zlostavljanja |
Kako postati bolji učenik - roditeljska podrška |
Disciplina s ljubavlju |
Priprema djece za školu |
|
Zdrav sam tako mi treba -vodič za mlade -vodič za roditelje |
Poticanje kreativnosti kod djece |
Dogovaranje i pregovaranje u obitelji |
Obitelj najjače sredstvo u borbi protiv ovisnosti |
ZANIMLJIVI ČLANCI ... sigurno ima nešto i za vas...
U zadnje vrijeme sve se više priča o tome da treba slušati svoje tijelo, znači ako vam se jede neka namirnica za koju mislite da baš i nije najbolja za unos u organizam, poslušajte što vam tijelo govori i pojedite ju. Naime kao što svemu u životu postoje granice tako postoje i u prehrani, gdje se ne morate ustručavati od neke hrane koja i nije najzdravija samo da ju ne konzumirate svaki dan.
Kad pričamo o zdravoj prehrani, u zadnje vrijeme sve se više spominje mediteranska kuhinja koju mnogi preporučaju, pogotovo ako želite imati zdravo srce i manji rizik obolijevanja od bilo kojeg oblika raka.
Mediteranska kuhinja preporuča uzimanje što više voća, povrća i naravno orašastih plodova za koje se smatra da imaju visok udio masnoća, ali da se ne zabunite, radi se o nezasićenim masnoćama što je ipak velika razlika. Naime mediteranska prehrana pored puno vježbe podrazumijeva konzumiranje prije svega biljne hrane, kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke i kao što smo rekli orašaste plodove.
Bez obzira na mediteransku prehranu u zadnje vrijeme sve se više priča o zdravoj prehrani, odnosno o prednostima nekuhane hrane, odnosno sirove koja podrazumijeva voće, povrće i sjemenke. Kako nebi došlo do nesporazuma, naravno da nije dobro jesti samo to, opet podsjećamo kako moraju postojati granice, pa tako i kod sirove hrane.
Smatra se kako sirova hrana obiluje potrebnim nutrijentima koji organizmu osigurava potrebne minerale, vitamine i esencijalne nutrijente sa jako malo kalorija. Pored nutrijenata, sirova hrana obiluje vlaknima, koji su jako bitni iz razloga što sprečavaju konstipaciju, smanjuju probavne tegobe, snižavaju kolesterol te kontroliraju šećer u krvi.
Još jedan razlog zašto sirova hrana treba biti dio naše prehrane je i što obiluje vodom, a to je bitno iz razloga zato što hrana koja obiluje vodom pomaže da dulje zadržite osjećaj sitosti i na taj način postižete kontroliran unos kalorija.
Preporučamo da ako niste veliki ljubitelj povrća, ili generalno nekuhane hrane, da si priuštite barem jednom na tjedan, obrok koji sadrži voće, povrće, klice ili orašaste plodove.