Osnovna škola Antuna Kanižlića Požega

izjavila je za Hinu da bi se pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu trebao primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, nakon što se prihvati zakon o otpadu. Pravilnikom bi se uvelo i plaćanje naknade na plastične vrećice kojom se želi destimulirati potrošnja građana. Razmišlja se o dvije kune po vrećici, koje bi se uplaćivale u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a bile bi namijenjene za projekte koji služe poboljšanju okoliša.

Ideja nije dodatno opterećivati građane novim nametom ni punjenje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nego osvještavanje javnosti kako bi se građani počeli odgovornije ponašati prema okolišu, poručila je ministrica Holy.

Koliko su plastične vrećice štetne za okoliš, pokazuje podatak da je za prirodnu razgradnju jedne vrećice potrebno čak sto i više godina, ovisno o uvjetima u kojima se razgrađuje.

Nakon donošenja zakona o otpadu, kažu u Ministarstvu, najkasnije u roku od godine dana mora se donijeti novi pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Prema sadašnjem pravilniku, za stavljanje plastičnih vrećica na tržište plaća se naknada za njihov

o zbrinjavanje od 1500 kuna po toni. Plaćaju je proizvođači i uvoznici koji svoje proizvode plasiraju na tržište u tim vrećicama. Naknada se plaća Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji tim novcem financira projekte za zaštitu i unapređivanje okoliša.

Irska je 2002. prva u Europi uvela porez na plastične vrećice, a do danas je potrošnja pala za 90 posto. Kina, Izrael, Kanada, Južnoafrička Republika, Australija te gradovi San Francisco, Los Angeles, Mumbai i drugi zabranili su uporabu plastičnih vrećica ili će to uskoro učiniti. U Južnoafričkoj Republici, Irskoj, Tajvanu, Bangladešu, Butanu, Ruandi i Zanzibari uvedene su novčane kazne za one koji rabe neekološke vrećice.

Zbog proizvodnje plastičnih vrećica troše se prirodna bogatstva i energija, a one poslije pridonose gomilanju smeća, guše životinje u morima i nagrđuju plaže. Svake godine u svijetu se potroši više od 500 milijardi plastičnih vrećica. Zbog visokih troškova, reciklira se manje od jedan posto, a preostalih 99 posto završava u prirodi (mora, oceani, rijeke i jezera), gdje ubijaju stotine tisuća životinja i ptica koje ih zamijene za hranu.