Osnovna škola Antuna Kanižlića Požega

Naučite dijete učinkovito komunicirati i dali ste mu jedan od najvećih darova koji roditelj može dati djetetu. Naučite ga vještinama koje pojačavaju samopouzdanje, socijalnu kompetenciju i samopoštovanje i dijete će razviti socijalnu i emocionalnu inteligenciju.

Problem je što današnji tinejdžeri radije pišu poruke nego pričaju, a svima je poznato da se socijalne vještine ne mogu razviti gledanjem u ekran. Djevojčice prosječno provedu više vremena na društvenim mrežama od dječaka i šalju više SMS poruka – oko 90 na dan. Anketa provedena u Americi (Common Sense Media) pokazala je da dijete od 8 do 17 godina provede najmanje sedam i pol sati dnevno uz mobitel, tablet ili računalo.

Za zdrav emocionalni razvoj važno je razgovarati licem u lice, komunikacija u realnom a ne virtualnom svijetu. Djeca koja više komuniciraju preko računala neće doživjeti istinske emocije, te brusiti važne socijalne vještine zaslužne za razvoj socijalne i emocionalne inteligencije. Štoviše, komunikacija u stvarnom svijetu najbolji je način da dijete razvije empatiju. Bez tih vještina djeca se lošije snalaze u svijetu koji ih okružuje. Stoga pokušajte naći ravnotežu između djetetove „online“ i „offline“ socijalizacije. Potrudite se pronaći vremena za zajednička, obiteljska druženja u stvarnom svijetu.
 
Pomognite djetetu da razvije emocionalnu inteligenciju u nekoliko koraka:
 
Slušajte pažljivije
Pozornim slušanjem izbjeći ćete šumove i buku u komunikacijskom kanalu. Djetetu neće biti neugodno podijeliti svoje misli, osjećaje i doživljaje s vama. Ako dijete presiječete tijekom razgovora, poričete njegove osjećaje, ako mu prodikujete i naređujete, kolutate očima, dižete obrve, okrećete mu leđa ili vrtite glavom, obeshrabrit ćete ga i ono se neće htjeti izraziti. Izoštrite svoje komunikacijske vještine i sjetite se koliko je snažan vaš roditeljski utjecaj.
 
Pomognite djetetu da pošalje i primi neverbalnu poruku
Slanje i primanje neverbalnih poruka uz pomoć govora tijela poboljšavaju socijalnu i emocionalnu kompetenciju. Djeca često ne slušaju što im se govori, ali prate vaš stav, geste i izraze lica, te su svjesna kojim im se tonom obraćate. Pokušajte im objasniti da svojim govorom tijela, gestikulacijom, mimikom i tonom glasa šalju neverbalnu poruku. Ako se ti znakovi artikuliraju na krivi način ili se krivo interpretiraju, može doći do velikih nesporazuma.
 
Naučite ih dvjema vještinama – smješkanju i gledanju u oči
Smješkanje i gledanje u oči pojačat će djetetov socijalni uspjeh. Kad pričate sa svojim djetetom, obavezno ga gledajte u oči. Također pokažite koliko je bitan osmijeh tijekom komunikacije s ljudima. Ako vi gledate sugovrnika u oči i smješkate mu se, i vaše će dijete jačati ove vještine važne za uspješnu komunikaciju.

 Izradite album emocija
Sakupite fotografije različitih izraza lica i zalijepite ih u bilježnicu. Nemojte izostaviti nijednu od ovih šest temeljnih emocija: sreća, tuga, ljutnja, iznenađenje, strah i gađenje. Igrajte se s djetetom na način da ga pitate: „Kako se ova osoba osjeća?“. Koristite se govorom tijela i tonom kako bi pomogli djetetu da lakše pogodi o kojoj je emociji riječ.

Pogađajte kako se ljudi osjećaju
Promatrajte zajedno sa svojim djetetom govor tiijela ljudi koje susrećete u parku, na dječjem igralištu ili u trgovini. Pokušajte pogoditi kroz igru kako se ti ljudi osjećaju.

Gledate nijeme filmove
Stišajte ton do kraja i gledajte zajedno TV. Pogađajte kako se glumac osjeća prema onome što vidite. Pomozite djetetu prilikom čitanja govora tijela, ne mislite da je riječ o očitim stvarima koje svatko vidi. Znaci napetosti: treptanje, grickanje noktiju, igranje s pramenom kose, stiskanje čeljusti i zubi. Znakovi koji pokazuju da se osoba povlači: prekrižene noge, ruke, kolutanje očima i negledanje sugovornika. Izrazi koji pokazuju da je osoba zainteresirana: kimanje, smijanje, naginjanje prema sugovorniku te sjedenje ili stajanje blizu osobe.

Proučavajte geste dobrog slušača
Kad vidite osobu koja je dobar sugovornik, koja sluša i gleda osobu u oči, istaknite ga kao dobar primjer. Što bolje i prije vaše dijete nauči prepoznati odlično neverbalno ponašanje, veća je mogućnost da će i samo početi koristiti te znakove. Sjetite se da svaka od navedenih vještina zahtijeva vježbu te da nikada nije prerano – ali ni prekasno – da pokušate poboljšati djetetove komunikacijske vještine.

Više o ovoj temi pronaći ćete u knjizi „The Big Book of Parenting Solutions: 101 Answers to Your Everyday Challenges and Wildest Worries“.

Preuzeto s portala http://www.klinfo.hr