Sat |
Od... do... | Odmor |
PRIJE PODNE | ||
1. | 08.00 - 08.45 | 5 |
2. | 08.50 - 09.35 | 10 |
3. | 09.45 - 10.30 | 15 |
4. | 10.45 - 11.30 | 5 |
5. | 11.35 - 12.20 | 5 |
6. | 12.25 - 13.10 | |
POSLIJE PODNE | ||
1. | 13.30 - 14.15 | 10 |
2. | 14.25 - 15.10 | 15 |
3. | 15.25 - 16.10 | 5 |
4. | 16.15 - 17.00 | 5 |
5. | 17.05 - 17.50 | 5 |
6. | 17.55 - 18.40 |
Bez obzira na dob djece, ona olako mogu naučiti i usvojiti nova i korisna znanja kako živjeti zdravije i u skladu s prirodom. Od presudne je važnosti započeti educirati djecu “od malih nogu”, kako bi paralelno s rastom djeteta rasla i njegova svijest o ekologiji, točnije, o važnosti recikliranja, skupljanja otpada, štednje vode i energije. Bilo da ste roditelj, odgajatelj ili učitelj, zapamtite da će učenje djece biti neusporedivo lakše ukoliko i vlastiti život prilagodite “zelenim” navikama imajući pritom na umu da ste upravo Vi, djeci najveći uzor.
Recikliranje je važno za razvoj ekonomije države, očuvanje životne sredine i održivost energetskih izvora. Kroz obrazovanje najmlađih, ostvarujemo zajednički cilj – a to je da očuvanje životne sredine postane prioritet u životima svih članova društvene zajednice.
Velik broj škola / vrtića u Republici Hrvatskoj godišnje proizvede velike količine otpada. Akcije i programi smanjivanja, ponovne uporabe i recikliranja novonastalog otpada mogu uvelike utjecati na smanjenje troškova zbrinjavanja otpada te na taj način uštedjeti novac školama / vrtićima. Ušteđeni novac može se potom upotrijebiti u druge svrhe.
Neovisno o mjestu boravka (kućanstvo, radno mjesto, škola/vrtić), recikliranje je prva stvar koju možemo početi raditi kada smo odlučili “misliti zeleno / živjeti zeleno”. Postoji više načina da započnemo reciklirati u školama / vrtićima, a nabrojat ćemo najpopularnije i najefikasnije!
Namijenjeno prvenstveno učiteljima, odgajateljima ali i roditeljima koji žele djecu naučiti kako živjeti "zeleno”.
Papir i papirnati proizvodi čine 1/4 školskog otpada. Kako bismo iskoristili bačeni papir i ostale proizvode napravljene od papira prvo što bi trebalo učiniti jest stupiti u kontakt sa lokalnim komunalnim tvrtkama u svezi nabavke specijaliziranog spremnika (kontejnera, “zelenih otoka”) za odvojeno skupljanje papira (i drugih materijala poput plastike, stakla). Nakon što je škola pribavila “zeleni otok” ili kontejner namijenjen odlaganju otpada (papir, plastika, staklo) , trebalo bi uspostaviti sustav recikliranja unutar same školske zgrade što praktično znači da bi svaka učionica i prostorija unutar školske zgrade (tajništvo, zbornica, sanitarni čvorovi i dr.), trebale posjedovati kante, koševe za odlaganje, odnosno, odvojeno skupljanje otpada, u ovom slučaju papira. Kada su pribavljeni kontejneri, “zeleni otoci” te je uspostavljen sustav recikliranja unutar školskih prostorija (kante i koševi u učionicama i ostalim prostorijama), došao je trenutak da se definira dinamika pražnjenja kanti i koševa za odvojeno sakupljanje otpada unutar školske zgrade i organizira pražnjenje istih uz odvoz do glavnog školskog kontejnera (spremnika, “zelenog otoka”). Optimalna dinamika pražnjenja, ovisno o količini otpada, jest jedanput tjedno.
Organizacija školskog sustava recikliranja u 3. koraka:
Napomena:
Sve gore navedeno objašnjeno je na primjeru skupljanja papira kao najzastupljenijeg otpada unutar školskih zgrada. Isto vrijedi i za skupljanje plastike, stakla i drugih materijala / proizvoda pogodnih za recikliranje.
Osim sustava recikliranja, škole i ostale odgojno-obrazovne ustanove mogu uvesti i sustav kompostiranja te na taj način iskoristiti otpad koji nastaje odbacivanjem hrane i ostataka hrane. Procedura i metodologija je slična postupku uvođenja sustava recikliranja, a najveća stavka jest pribavljanje specijaliziranog spremnika za prihvat komposta (ostataka hrane) pri čemu i u ovom slučaju važnu ulogu igraju lokalne komunalne tvrtke koje bi trebale uvažiti zahtjev i inicijativu potaknute od strane škola / vrtića i ostalih odgojno-obrazovnih ustanova. Više o kompostiranju.
Dodatni savjeti za uspješnije recikliranje u školi / vrtiću
Univerzalni program za upravljanje okolišem, certifikaciju i obrazovanje za održivi razvitak naziva se Eko-škola. Utemeljila ga je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for Environmental Education – FEE) koju je osnovalo Vijeće Europe s ciljem usmjeravanja, provođenja i nadziranja politike odgoja i obrazovanja za okoliš u državama Europske zajednice.
Od lipnja 2001. godine Zaklada je iz europskih prerasla u šire-međunarodne okvire, pa su tako i njeni programi prerasli iz europskih u globalne programe. U Republici Hrvatskoj ulogu nacionalnog koordinatora ima Pokret prijatelja prirode ‘Lijepa naša’ koji provodi ovaj program u skladu sa razrađenim međunarodnim smjernicama.
Program Eko-škole jasno određuje i usmjerava način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Svi sudionici života u Eko-školi (učenici, nastavnici, administrativno osoblje škole, roditelji i dr.) zajednički poduzimaju niz praktičnih aktivnosti s ciljem smanjenja opterećenja okoliša. Posebna pozornost posvećuje se pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode i uređivanju školskog okoliša. U programu sudjeluje preko 300 osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i dječjih vrtića iz Hrvatske, a status međunarodne Eko-škole steklo je do sada 226 škola.
Više informacija o školama uključenima u program Eko-škole možete pronaći na web stranicama Pokreta prijatelja prirode ‘Lijepa naša’, na adresi http://www.lijepa-nasa.hr/skole-eko.html.
Članak je preuzet s portala Recikliraj.hr.