2020-09-02 20:31:08

Nastava na daljinu

Za početak moram priznati kako je nastava na daljinu pred mene stavila velike izazove. Digitalna tehnologija je bila nešto u čemu se nisam osjećala sigurnom i uglavnim sam ju izbjegavala. Rješavajući Loomen, polako sam se upoznavala s prednostima koje digitalna tehnologija pruža, ali i upoznavala različite alate koji mogu pomoći u svladavanju gradiva tako što omogućuju zanimljiv ili nov pristup kao i lakšu predodžbu nekog procesa ili jednadžbe u kemiji.

Početak odvijanja nastave na daljinu, pokazao se i odličnim početkom za isprobavanje svih tih alata i uvođenje digitalne tehnologije u moj način rada. Kako su učili učenici, tako sam učila i ja. Neki alati su se pokazali vrlo korisnim i zanimljivim, a neki vrlo zbunjujućim i kompliciranim za dio učenika. Ponekad sam stavljala vrlo konkretne i jasne upute koji su tražili točno određeno rješenje, a ponekad sam namjerno učenicima dala samo ideje i natuknice kako bi imali slobodu i kako bih vidjela njihovo snalaženje u određenoj situaciji. Takve zadatke nisam ocjenjivala, niti bodovala kako ne bih nikoga oštetila već sam zadaću  ocjenjivala samo s +/-  odnosno riješio/nije riješio.

Upravo jedan takav sat stavljam kao primjer.

 Kada smo završili nastavne cjeline Organski spojeva s kisikom i Biološki važni spojevi, učenici su dobili zadatak napraviti neki Istraživački rad, a da je temom vezan za nastavne cjeline koju smo obradili. Podsjetila sam ih na korake pri istraživanju te ih ohrabrila i napomenula da mi se u svakom trenutku mogu javiti i za pomoć oko teme, ali i oko samog istraživanja.

Koraci pri istraživanju su sljedeći:

1. Izbor područja i teme.

2. Određivanje problema i ciljeva: određivanje istraživačkog/istraživačkih pitanja i postavljanje istraživačkih ciljeva.

3. Izrada nacrta istraživanja: odabir izvora i literature (tako da odražavaju odabranu temu), metode i tehnike sakupljanja (anketa, intervju, analiza teksta, plansko opažanje, dnevnik, itd.), uređivanja i analiziranja podataka.

4. Prikupljanje podataka: proučavanje literature i izvora; pronalaženje i komentiranje podataka; navođenje izvora.

5. Analiziranje, uređivanje i interpretiranje rezultata (opisivanje, klasificiranje, povezivanje, statistička obrada podataka, itd.)

 6. Pisanje izvještaja i/ili pripremanje rezultata za prezentaciju.

 

Prema stupnju podrške to bi pripadalo otvorenom istraživačkom učenju jer su učenici sami  trebali odrediti istraživačko pitanje, metode i strategije, izvore  i načine prikupljanja podataka te analizu podataka i način prezentacije. Najveći dio učenika je to i napravio i odlično se snašao. A dio učenika je ipak trebao pomoć što bi po stupnju vođenja onda bilo kontrolirano ili vođeno istraživačko učenje. Rezultatima i samim istraživačkim radovima sam bila oduševljena jer su ispunili sva moja očekivanja. Učenici su se u takvom načinu rada snašli puno bolje, nego sam očekivala i odradili su zadatak vrlo kvalitetno. Primjenili su stečena znanja i vještine, bili vrlo kreativni i vrlo kvalitetno su predstavili svoje zaključke i zapažanja. Kao primjer, stavljam PP prezentaciju  Alkoholno vrenje koju je izradio učenik 8.b, Enio Franić.

 

                                                                             Ana Perić, nastavnica Kemije


Osnovna škola Antuna Kanižlića Požega