Održano je predavanje dio projekta Kanižlićevi dani koji je u prosincu i studenom okupio još nekolicinu bivših učenika s temama poput prava djeteta, inicijative Marijini obroci i sličnih koje se smatraju oblicima građanskog aktivizma.

Uvod u predavanje bio je podsjetnik na vrijeme antičke Grčke u čije doba sežu početci demokracije. Posebno je istaknut značaj Aristotelova djela Politika koje je, unatoč nekim za to vrijeme karakterističnim podjelama, iznjedrilo i danas relevantna pitanja društvene svakodnevice. Jedno od takvih pitanja jest politički odgoj mladih, što je povezivo sa „slučajem“ građanskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj koje je i dalje klasificirano kao izborni predmet u samo nekim osnovnim školama. S obzirom da je velik dio učenika u sklopu nastave još uvijek zakinut za sadržaje vezane uz politiku, demokratske procese i ljudska prava, ne trebaju čuditi većinom negativne ili površne asocijacije mladih na politiku. Tomu svakako pridonosi i dobar dio političara koji umjesto da služe narodu, često služe vlastitim interesima i upravo su oni ti koji su politiku ponizili u očima građana. Na predavanju je istaknuto kako bavljenje politikom ne podrazumijeva nužno članstvo u određenoj političkoj stranci, nego i sam izlazak na izbore i dobra informiranost o političkoj situaciji u gradu, državi, svijetu. Istaknute su prednosti mladih u odnosu na ostale dobne skupine, a neke od njih su spremnost na učenje, tehnološka pismenost, pristup masovnim sredstvima komunikacije, kreativnost i neopterećenost prošlošću. Prisutne je učenike posebno zainteresirao Brexit, aktualan proces izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije koji je rezultat pasivnosti mladih birača. Približno je 75% populacije od 18. do 24. godine izrazilo negativan stav prema navedenom procesu, no istovremeno je mala izlaznost upravo te dobne skupine rezultate referenduma preokrenula u korist starije populacije koja se većinski zalagala za Brexit. Današnja politika određuje i usmjerava živote svakog od nas, stoga se postavlja pitanje jesmo li uopće građani ukoliko zanemarujemo politiku i njezine učinke i radije komentiramo političke procese i aktere iz svoje „sigurne zone“, pritom se pozivajući na negativne situacije iz političkog života. U tom slučaju iste te nepoželjne političke situacije, poput korupcije i nepotizma, toleriramo neizlaženjem na izbore i apolitičnošću. U svakom slučaju, svi prisutni zaključili su kako je cjelokupnoj populaciji u Republici Hrvatskoj, a posebno mladima, potreban društveni (pre)odgoj jer, ne zaboravimo, politika podrazumijeva upravljanje društvenim poslovima. Političar bi, kako je ustvrdio Aristotel, trebao posjedovati „ljubav prema ustanovljenom poretku, sposobnost za vršenje društvenih poslova i pravednost primjerenu svakom dotičnom državnom poretku“. Mladi ne smiju svoju građansku dužnost shvaćati olako i na umu bi trebali imati već ustaljenu izreku: „Bavi se politikom, kako se ona ne bi bavila tobom.“

                                                                         Karlo Maček