preskoči na sadržaj

Osnovna škola Antuna Kanižlića Požega

Login

Facebook
 
 
Raspored zvonjenja

Sat

Od... do... Odmor
PRIJE PODNE
1. 08.00 - 08.40 5
2. 08.45 - 09.25 5
3. 09.30 - 10.10 15
4. 10.25 - 11.05 15
5. 11.20 - 12.00 5
6. 12.05 - 12.45  
POSLIJE PODNE
1. 13.30 - 14.10 5
2. 14.15 - 14.55 15
3. 15.10 - 15.50 15
4. 16.05 - 16.45 5
5. 16.50 - 17.30 5
6. 17.35 - 18.15  
Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 10. 2011.

Ukupno: 5890744
Ovaj mjesec: 1353
Ovaj tjedan: 1353
Danas: 1

Za djecu i roditelje

Obrazovanje

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
GODINA ČITANJA 2021. „SVAKI TJEDAN SONET JEDAN“
Autor: Valentina Čurčić, 22. 2. 2021.

U ovom tjednu sjetimo se Tina Ujevića, velikog hrvatskog pjesnika i esejista, boema osebujnog života.

Cjelokupni mu je opus vezan s europskim književnim pravcima kao što su futurizam, ekspresionizam i nadrealizam — koje je izvrsno poznavao — a u najboljim ostvarenjima postigao je autentičan i samosvojan izraz originalnih umjetničkih tvorevina.


Miris ljepote struji u toj kosi

Tin Ujević

Miris ljepote struji u toj kosi,

njene su usne pune slatke varke,

njene su ruke drhtave i žarke,

ponor i plamen usred oka nosi.

 

Hladna mana misao me rosi

na njen pokret, a ko igra barke

sjećanje na te pune zjene jarke

kojima struje iskre i zanosi.

 

Mrzim te oči mračne i duboke,

kunem te noge pred kojima padam,

i altar tijela gdje u prahu ležim;

 

božanska ženo, unuko visoke

pramajke Eve, pred tobom sam Adam,

 i jer te volim, ja od tebe bježim.

 

Tin Ujević

 

»Hrvatski pjesnik i esejist (Vrgorac, 1891 ‒ Zagreb, 1955). Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, no zbog političkih uvjerenja — bio je najprije pravaš, a zatim integralist — prognan je iz Hrvatske, dulje je vrijeme živio u Parizu, zatim u Beogradu, Sarajevu i Splitu, da bi se od 1940. za stalno nastanio u Zagrebu kao profesionalni književnik.

Zbog boemskoga života, kao i raznolikoga, bogatog i utjecajnog opusa, osobito pjesničkog, postao je gotovo legendarnom ličnošću hrvatske poezije. U pjesništvu je prošao određen razvoj od ranog modernizma Matoševe škole (zbirke Lelek sebra Kolajna), kada je pisao vezanim stihom u gotovo klasičnim oblicima, s bogatom rimom i naglašenim zvučnim figurama, do pretežito refleksivne, gotovo filozofske lirike (zbirke Auto na korzuOjađeno zvonoŽedan kamen na studencu), u tehnici izrazito ritmiziranoga slobodnog stiha, s povremenim rimama i zvučnim figurama, ponekad i s nadrealističkim hipnagogičnim slikama (npr. zbirka Mamurluci i pobješnjela krava).

Tematika je njegova opusa vrlo raznolika, no prevladavaju motivi žene kao izvora radosti i patnje, samotnost pjesnika i nesklad između vanjskog i unutarnjeg svijeta pjesničkog subjekta.

Cjelokupni mu je opus vezan s europskim književnim pravcima kao što su futurizam, ekspresionizam i nadrealizam — koje je izvrsno poznavao — a u najboljim ostvarenjima postigao je autentičan i samosvojan izraz originalnih umjetničkih tvorevina.

Bio je i vrstan prevoditelj — prevodio Prousta, Baudelairea, Gidea, Poea, Conrada, Whitmana i druge, a lirskim, meditativnim i autobiografskim proznim tekstovima (Skalpel kaosaLjudi za vratima gostionice) te esejima, kritikama i polemikama, uvodio je u hrvatsku književnost suvremena europska estetička mjerila« (Milivoj SolarKnjiževni leksikon, 2. izd., str. 486-487).

Izvori : https://www.matica.hr/knjige/autor/290/

https://www.google.com/search?q=tin+ujevi%C4%87&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwjJt5L0iu7uA

 

                                              pripremila: knjižničarka Vlasta Pačić





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju