Osnovna škola Antuna Kanižlića Požega

Nastava je na daljinu predstavljala izazov kako učenicima tako i nastavnicima. Na početku nastave na daljinu sve je nekako bilo novo i zanimljivo. S vremenom se pokazalo kako učenicima postaje zamorno i sve teže pratiti količinu zadataka koju trebaju odraditi u zadanim rokovima. Možda je jedan od najvećih problema ovakvog oblika nastave bio taj što su učenici, a i učitelji većinu svoga vremena bili vezani uz ekrane svojih mobitela i računala.

Sadržaji nastave Prirode u petom razredu uglavnom se odrađuju u obliku istraživačke nastave što je i dodatno bio izazov kako osmisliti takav oblik nastave online. Iako su video lekcije iz Prirode kvalitetno prikazivale praktične radove i istraživačke radove na teme sastava zraka, vode i tla, ipak učenici nisu bili aktivni sudionici takvog oblika nastave. Odlučila sam pomalo uvoditi takav oblik nastave u nastavu na daljinu. Na početku sam istraživačke zadatke postavljala u kanale Prirode i Biologije za one učenike koji žele više. Neki od istraživačkih radova za one koji žele više bili su npr. što će se dogoditi s napuhanim balonom u zamrzivaču, zašto vakumiramo namirnice itd. Učenici su uglavnom odrađivali ovakve zadatke iako nisu bili obavezni.

Učenici su jako dobro reagirali na ovakav način nastave na daljinu što su potvrdili i ispunjavanjem 3 2 1 kartice na kraju nastavne godine kojima se većina učenika petih razreda izjasnila kako bi na nastavi Prirode htjeli imati više praktičnih i istraživačkih radova. Ovakav oblik nastave moguće je ostvariti u nastavi na daljinu, uz kvalitetne upute te  vodeći računa da materijal i pribor potreban za izvođenje nastave bude učenicima dostupan. Također, ovakav oblik nastave može zahtijevati i određeni angažman roditelja, ovisno o temi istraživačkog rada. Stoga, kao i u svemu, treba biti umjeren i češće izmjenjivati različite metode rada.

 U prilogu se nalazi primjer metodičke priprave za izvođenje istraživačke nastave u nastavi Prirode petog razreda čiji je cilj bio da učenici provedenim istraživanjem ponove kruženje vode u prirodi te sastav zraka.

Kao primjer dobre prakse izdvojila sam  istraživački rad učenika Mateja Škvorca 5.d razreda čiji se rad nalazi u prilogu. Bilo mi  je teško izdvojiti samo jedan primjer dobre prakse jer ih je bilo zaista puno. Pohvaljujem sve petaše i sedmaše koji su u izradu svog istraživačkog rada uložili puno truda, vremena i kreativnosti.

          Danijela Stanić, prof.

         učiteljica mentorica Prirode i Biologije, OŠ Antuna Kanižlića, Požega