preskoči na sadržaj

Osnovna škola Antuna Kanižlića Požega

Login

Facebook
 
 
Raspored zvonjenja

Sat

Od... do... Odmor
PRIJE PODNE
1. 08.00 - 08.45 5
2. 08.50 - 09.35 10
3. 09.45 - 10.30 15
4. 10.45 - 11.30 5
5. 11.35 - 12.20 5
6. 12.25 - 13.10  
POSLIJE PODNE
1. 13.30 - 14.15 10
2. 14.25 - 15.10 15
3. 15.25 - 16.10 5
4. 16.15 - 17.00 5
5. 17.05 - 17.50 5
6. 17.55 - 18.40  
Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 10. 2011.

Ukupno: 6101980
Ovaj mjesec: 6406
Ovaj tjedan: 756
Danas: 84

Za djecu i roditelje

Obrazovanje

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
GODINA ČITANJA 2021. „SVAKI TJEDAN SONET JEDAN“
Autor: Valentina Čurčić, 16. 2. 2021.

I ovaj tjedan ostanimo uz Vladimira Nazora i njegov  sonet K Bogu!


K Bogu!

VLADIMIR NAZOR

Bože, ja sam uvijek nosio te živa
Na dnu duše svoje: u burne trenutke
Obijesti, i kada cijelu noć je šutke
Kopala mi srcem sumnja hladna siva.

Nošah te u sebi i kad sve sam vrutke
Vjeri pečatio, i kvas, što ga liva
Tvoja ljubav u nas, gušio, i tkiva
Nade u glib bacao niz drum svoj i putke.

Ja sam se rvao s tobom, velji Bože!
Svladan rukom tvojom, poraza svu sreću
Spoznah, i znam, što ti blaga sila može.

I jer borbu s crvom ti prezreo nisi,
Osjećam u duši vjeru uvijek veću.
I sve biće moje prema tebi klisi.

 

Vladimir Nazor bio je hrvatski političar, pjesnik, prevoditelj i prozaist. Politikom se bavio za vrijeme Nove Jugoslavije. Bio je prvi predsjednik Narodne Republike Hrvatske i predsjednik ZAVNOH-a. Pisanjem se bavio čak 50 godina, a u tom periodu je napisao brojne pjesme, romane, putopise, priče za djecu, rasprave, dnevnike te je preveo velik broj njemačkih i talijanskih pjesnika.

Kao umjetnik riječi Nazor je vrlo prepoznatljiv među hrvatskim modernistima, od kojih se razlikuje ponajviše po tom što je u njega svjetotvorna imaginacija jača od stilotvorne. Njegove rane pjesme modernističke su više po svojim motivima, a ne teže stilskomu rafinmanu kakav je svojstven većini hrvatskih modernista. Iznimno je, međutim, bogata Nazorova versifikacija. U njoj dolazi do izražaja potencijalno mnogoobličje akcenatskoga stiha, koji se u hrvatskom pjesništvu, nakon višestoljetne prevlasti silabičke versifikacije, bio ustalio 1870-ih, u izvornom i u prijevodnom pjesništvu.

IZVORI :        https://www.poezija.info/hrvatska/

         https://www.enciklopedija.hr/

 

                                                         pripremila knjižničarka Vlasta Pačić





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju